Svijet prirode koji polako nestaje
SVIJET KOJI NESTAJE
Brojač posjeta
114279
Arhiva
« » lis 2014
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Blog
subota, veljača 16, 2008


 
Smeđi(mrki) medvjed je jedan od najvrednijih predstavnika biološke raznolikosti te ima važnu ulogu u njenom održanju. Nalazi se na samom vrhu prehrambene piramide i ugrožen je samo od čovjeka i njegovih aktivnosti.



Smeđi je medvjed najveći je kopneni mesojed, i iako ima snažne očnjake i kratki probavni sustav tipičan za mesoždere, prehrana smeđeg  medvjeda  u Hrvatskoj sastoji se preko 95% od bilja.. Teži oko 100 do 150 kg. iako iznimno može dosegnuti težinu od 300 kg

Tijelo je mišićavo, stražnje noge nešto dulje od prednjih, a na izuzetno snažnim šapama nalaze se čapci. Trag stražnje noge podsjeća  na trag bosonogog čovjeka.

Osnovna boja dlake je smeđa, sa varijacijama od žutosmeđe do crne. Po hrptu je često tamnija pa i crna, dok mladunci na prsima često imaju područje bijele dlake



Medvjed je noćni lovac i danju drijema u tzv. dnevnom ležaju. Međutim, bilo bi pogrešno zaključiti da je riječ o lijenoj životinji, jer medvjed koji dnevno može prevaliti i do 10 km, u prosjeku svakoga dana prohoda do 2 km.  Iako izgleda tromo, medvjed je vrlo brz i može doseći brzinu od 55 km/h. Također se ne boji vode i dobro pliva, a odlično se i penje na stabla.


Medvjedi su sisavci koji prekidaju razvitak zametka, pa se veći dio zametka razvije od listopada do prosinca. Bređost traje 7 – 8 mjeseci, a mladi se legu u brlogu početkom siječnja, za vrijeme najvećih hladnoća. Leglo se najčešće sastoji od dva medvjedića (rijeđe jedno ili tri, maksimalno četiri), a na svijet dolaze slijepi i prekriveni vrlo mekanom, tankom dlakom, težine oko 350 g. Uz majku provode prve dvije godine života, ona će ih naučiti svemu - što smiju jesti i kako će to pronaći, koga se moraju čuvati (prvenstveno čovjeka), a od koga su jači, kako će pronaći zimski brlog i provesti zimu, te se mladunci kroz igru i istraživanje pripremaju za samostalan život. Ako ih se tijekom tog osjetljivog razdoblja razdvoji mladunčad će teško samostalno preživjeti. Što su mlađi kada izgube majku (odlutaju od nje, odskližu se niz padinu, odnese ih bujica ili majka pogine u prometu, strada u lovu...) šanse za preživljavanje su im manje .




 

Projekt istraživanja smeđeg medvjeda u Hrvatskoj započeo je 1981. godine, a vodi ga prof.dr.sc. Đuro Huber, sa Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U sklopu projekta  "Velike zvijeri Hrvatske od pleistocena do danas" vode se raznolika istraživanja. Medvjedi se hvataju zato posebno prilagođenim zamkama, omamljuju, obilježavaju ušnim markicama te ogrlicama s radio - odašiljačima. Na taj se  način prati njihovo kretanje, stanište, način života, prehrana, razmnožavanje te trendovi populacije. Najnovije metode omogućuju znanstvenicima upotrebu satelita te GPS i GSM komunikacije


 



walpurga @ 19:33 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare